Sav naš novac koji dajemo njima
Središnje izborno povjerenstvo kaznilo je 51 političku stranku zbog ozbiljnog kršenja Zakona o financiranju. Utvrđeno je da se u 2019. godini zakona pridržavalo tek 11 posto kontroliranih političkih stranaka. Novac dobiven iz budžeta godinama se ne koristi za ono za šta je namijenjen. Velike donacije privatnih kompanija se kriju, a donatorima se zauzvrat dodjeljuju unosni poslovi.
Najveću kaznu dobio je PDP - 27 tisuća maraka. Slijede Socijalistička partija i Stranka za BiH sa 20, SDP s 15 i SDA, Ujedinjena Srpska i SDS s oko 10 tisuća maraka. Nešto manje kazne dobilo je još nekoliko stranaka, među kojima i SNSD i HDZ BiH. Novac koji su dobile kroz budžete na svim razinama, članarine i donacije koristile su mimo zakona. Iz SIP-a su se pohvalili da imaju stopostotnu naplatu jer, nakon žalbi, Sud BiH presuđuje u njihovu korist, prenosi BHRT.
Željko Bakalar, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH objašnjava: "Sve naše odluke su potvrđene i uz određene provedbene akte mi možemo sa sigurnošću kazati da je i prethodni ciklus sankcioniranja uspješno naplaćen i da sve te sankcije idu u jedinstveni račun Trezora Bosne i Hercegovine".
Izrečene kazne, iako ih je SIP nedavno pooštrio, znatno su niže od financijske koristi stranaka. Udar na stranačke novčanike doveo je do novog problema - u izvještajima se sve rjeđe uopće prikazuju donacije privatnih firmi.
Ivana Korajlić, "Transparency International BiH" navodi: "S druge strane, kroz donacije fizičkih osoba vrlo često imamo stvari koje se ne mogu ni utvrditi kao prekršaj, a to je da se veliki spisak donatora pojedinaca stavlja za koje možete odmah procijeniti da nisu mogli dati toliki novac i da čak imate situaciju da ljudi kažu "ja nisam dao novac za stranku, a nalazim se na tom spisku".
U 2021. 10 od 15 najvećih stranaka u Bosni i Hercegovini nije prikazalo nijednu marku donacija privatnih firmi. SDA, SNSD, HDZ BiH, SDP i DF prikazali su samo male donacije. Da novca za kampanju itekako ima dokazuje i podatak da je za propagandu na prošlim lokalnim izborima potrošeno čak milijun i po maraka više od prikazanog. Sve to omogućavaju "crni fondovi". Stranke sredstva i dalje mogu primati čak i u kešu - sve po zakonu.
Vehid Šehić, Koalicija "Pod lupom" objašnjava: "Postoje crni fondovi koji se ne prikazuju u financijskom poslovanju i to je javna tajna. Kako dolaze do tog novca, to je drugo pitanje i tu bi se trebale uključiti druge institucije koje kontroliraju financijsko poslovanje i državnih poduzeća i drugih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini".
Osim preko donacija i članarina, stranke se financiraju i iz budžeta na svim razinama. Od 2004. do kraja prošle godine, na račune parlamentarnih stranaka slilo se vrtoglavih 335 milijuna maraka. U prošloj godini, na njih je otišlo gotovo 19 milijuna maraka javnog novca. Ne treba zaboraviti ni da stranke crpe sredstva i izvlačenjem novca iz javnih poduzeća, koja su omiljeni plijen nakon izbora, preko posrednika, kroz dodjelu ugovora. Novi Zakon o financiranju političkih stranaka spada u jedan od 14 prioriteta za kandidatski status za Europsku uniju.
